22. Dani ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja SDŽ - MIRISI DJETINJSTVA

Ispis E-mail

PROGRAM

znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem

MIRISI DJETINJSTVA

22. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije

Tema:

Strategije učenja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Strategije učenja djece rane i predškolske dobi

Učiti biti

Učiti živjeti u zajednici

Učiti kako učiti

 

Makarska, hotel Meteor, 3. i 4. studenog 2016.

PROGRAM

Četvrtak, 3.11.2016.

10.00 svečano otvaranje
10.30-11.30 domjenak
11.30-13.30 plenarna izlaganja:
prof.dr.sc. Edita Slunjski, prof.dr.sc. Dubravka Miljković, prof.dr.sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, dr.sc. Esmeralna Sunko, doc., Ivana Visković, doc., Adrijana Višnjić Jevtić, prof.
15.00-16.00 izlaganja prakse (sekcija A)
16.15-17.45 radionice (istodobno šest radionica)
18.00-19.00 predstavljanje Zbornika i okrugli stol
Učenje djece i odraslih

Petak, 4.11.2016.

9.15-10.45 izlaganja prakse (sekcija B i C)
11.30-13.00 radionice (istodobno šest radionica)
15.00-16.00 izlaganja prakse (sekcija D i E)
16.30-18.00 radionice (istodobno šest radionica)

_________________

 

Info-telefon: (021)690444; 0992683418 Dječji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska

Za potvrdnicu AZOO prijave na ettaedu.azoo.hr

Po uplati kotizacije, prijave na radionice na mob. 0992683418

ili tel. 021-690444 ili mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

(1 kotizacija omogućava sudjelovanje na dvije radionice)

Uplata kotizacije na žiro račun Dječjeg vrtića „Biokovsko zvonce“, Makarska, IBAN: HR4723900011100369741 kod Hrvatske poštanske banke

 

Sudionici sami osiguravaju smještaj: hotel Meteor, tel. 21-678117

(za sudionike seminara: noćenje s doručkom 180,oo kuna; nadoplata za obroke 30,oo kuna; nadoplata za jednokrevetnu sobu 60,oo kuna)

Za uplate do 1.11.2016. kotizacija je 500 kuna, nakon toga 600 kuna.

Uplata kotizacije moguća i na skupu.


 PROGRAM RADIONICA

ČETVRTAK, 3.11.2016., poslijepodne od 16.15 do 17.45 sati

  1. Đurđica Kaurloto Martinić:Pedagog pred izazovima promjena
  2. Karmela Tabak: Poučavanje engleskog jezika putem CLIL metode
  3. Mirjana Grljušić i Mirjana Rizvan: Bez korijena ne mogu narasti veliki
  4. Ecija Budić i Katja Ivančić: Pokazatelji kvalitete učenja rane i predškolske dobi
  5. Jelena Kulišić Barčot i Franica Lasić: Poticajno okruženje kao važan element suradničkog učenja
  6. Josipa Vukšić: Kako uče djeca rane dobi?

PETAK, 4.11.2016., jutro od 11.30 do 13.00 sati

  1. Tončica Kalilić: Učenje o baštini - polazište za ostvarenje značajki kurikuluma dječjeg vrtića
  2. Inge Seme Stojnović: Ravnatelj - sukreator emocionalnog konteksta u učećoj organizaciji
  3. Dubravka Miljković: Uloga emocija u učenju i pamćenju
  4. Tihana Šimunić: Izgrađivanje identiteta kroz učenje o neposrednom okruženju
  5. Maja Bonačić: Igra kao poligon učenja: poticanje razvoja izvršnih funkcija kroz igru
  6. Jelena Birsa i Dragan Lisica: Što odgajatelji trebaju znati o teškoćama rane komunikacije

PETAK, 4.11.2016., poslijepodne od 16.30 do 18.00 SATI

  1. Jelena Birsa i Slađana Curić-Petričević: Stvaranje terapeutske priče
  2. Marina Radić, Jelena Bartulović i Jelena Mileta: Konstrukcija razvojnih mapa kao način boljeg razumijevanja dječjeg razvoja
  3. Nada Pelaić, Tatjana Šantić i Silvana Gulam: Razvijanje potencijala djetetaputemrazumijevanja i podržavanja prirodnog stila učenja
  4. Radmila Jozić i Darija Šalov: Predmatematičke vještine u vrtiću - matematika je svugdje oko nas
  5. Tamara Slavinjak i Adrijana Bedrica: Nepoželjna ponašanja djece predškolske dobi - identificiranje, razumijevanje i planiranje intervencija
  6. Igor Longo: Učiti? Zar opet moram nešto mijenjati?

IZLAGANJA PRAKSE

ČETVRTAK, 3.11.2016., poslijepodne od 15.00 do 16.00 SATI

Sekcija A

  1. Nikolina Agatić, Amra Džanković, Dolores Masle Aleksić, Dječji vrtić Dubrovnik, Dubrovnik: Učenje uz pomoć slika i simbola
  2. Tea Babić i Jovanka Kuprešanin, Dječji vrtić Botinec, Zagreb: Učenje putem multimedije (ppt prezentacija) i plakatnog prikaza odabranih sadržaja
  3. Nika Bagarić i Sanja Šutalo, Dječji vrtić Dubrovnik, Dubrovnik: Braingym - Učenje kroz pokret
  4. Jasna Bogdanović Čurić, Jelena Marjanović, Ivana Soldo i Katarina Lasić, Sveučilište Hercegovina: Ispitivanje spremnosti djece za polazak u osnovnu školu
  5. Sanja Barić, B. Ćurko, M. Perica, Dječji vrtić Vrapčić, Zadar: Imam svoje pravo, biram samo zdravo

PETAK, 4.11.2016., jutro od 9.15 do 10.45 SATI

Sekcija B

  1. Rossana Bosnić, Dječji vrtić Radost, Split: Projekt Moje Tijelo
  2. Deša Čižek i Lidija Vujnović, Dječji vrtić Palčica, Dubrovnik: Sve što trebam znati
  3. Ela Ćoso, Dječji vrtić Omiš: Zašto palačinke imaju svoj dan?
  4. Vanja Dereh, Dječji vrtić Velika Gorica: Igre svjetlom
  5. Marcela Draganović i Tea Ogorevec, Dječji vrtić Petar Pan, Zagreb: Razmjena iskustva hrvatskog i flanderskog odgojno obrazovnog rada
  6. Franka Ercegović, A. Gulin, I. Burić, I. Romanović, Z. Bralić, Dječji vrtić Osmijeh, Šibenik: Putujmo, putujmo
  7. Seka Gnječ, Dječji vrtić Ploče, Ploče: Glagoljica u dječjem oku i srcu

Sekcija C

  1. Tanja Hajtić, Dječji vrtić Bjelovar, Bjelovar: Učimo pokretom: Sportići
  2. Vinka Jauković, Dječji vrtić Dubrovnik, Dubrovnik: Kako učiti lako učiti
  3. Jadranka Jerković, Tonćika Gujinović i Marijana Bebić, Dječji vrtić Metković, Metković: Projekt Ptice doline Neretve
  4. Ivanka Karačić, Dječji vrtić Petar Pan, Zagreb: Inkluzija djece s teškoćama u razvoju
  5. Irma Kešić i Maja Trobić, Dječji vrtić Dobro drvo, Zagreb: Suradnički vršnjački odnosi u svakodnevnom životu vrtića
  6. Vlatka Kušec, Dječji vrtić Bjelovar, Bjelovar: Energija obnovljivi izvori
  7. Marija Markanjević, Dubravka Patalen, Emil Lordanić, Milena Haler, Marija Zglavnik, Dječji vrtić Vjeverica, Zagreb: Prikaz projekta Više hodati - manje voziti

PETAK, 4.11.2016., poslijepodne od 15.00 do16.00 sati

Sekcija D

  1. Ana Markičević i Martina Semen, Dječji vrtić Omiš, Omiš: Čitajmo im od najranije dobi -knjižnica u dječjem vrtiću
  2. Marija Mihatović i Tena Erceg, Dječji vrtić Konavle, Cavtat: Učenjem kroz igru do uspješne senzorne integracije
  3. Mirjana Pavić, Lucija Jerkan, Tajana Ratković i Ina Runje, Dječji vrtić Bili Cvitak, Sinj: Ljekovito i aromatično bilje
  4. Melita Pergar, Dječji vrtić Vrapčić, Šenkovec: Četiri elementa(zemlja, voda, zrak, vatra)
  5. Anamarija Plenković i Iva Podlešek, Dječji vrtić Dubrovnik, Dubrovnik: Učimo dodirom

Sekcija E

  1. Jasna Pokrajčić i Amarela Bobanović, Dječji vrtić Cvrčak, Knin: Energija pokretač svega
  2. Mirjana Rizvan, Gorana Ištuk i Bruna Stupalo, Dječji vrtić Cvrčak, Solin: Prikaz kvalitetne prakse - Obiteljsko stablo
  3. Tanja Šoletić i Maja Vodopić, Dječji vrtić Dubrovnik, Dubrovnik: Tamo gdje rastu palme, lovor, ružmarin
  4. Snježana Turković, Dječji vrtić Pahuljica, Rab: Učiti kako učiti
  5. Željka Uzun i Ljerka Teskera, Dječji vrtić Cvrčak, Knin: Projekt Mravi
  6. Marina Zeleničić, Zavod za školstvo, Mostar: Komparacija sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Kini, Japanu i SAD-u s Bosnom i Hercegovinom

______________________________________________________________________________

SAŽECI RADIONICA

1. Jelena Kulišić Barčot i Franica Lasić, odgajateljice mentorice, DječjivrtićKonavle: Poticajno okruženje kao važan element suradničkog učenja

U dječjem vrtiću Konavle već dugi niz godina provodimo refleksivna istraživanja prakse. Smatramo da poticajno okruženje bogato centrima i materijalima predstavlja osnovu za kvalitetno i kontinuirano učenje djece i odraslih u vrtiću.Ciljradionice je prikazatimogućnosti bogatog i poticajnog okruženja koje omogućava zadovoljavanje djetetove potrebe za suradničkim učenjem kroz igru te osvijestiti važnost promatranja, proučavanja i razumijevanja djetetovih aktivnosti.

Radionicaobuhvaća prikaz prakse, zajedničku analizu prakse te rad u malim grupama kao mogućnost za osobno istraživačko učenje.

2. AdrijanaBedrica, dipl. psih. i Tamara Slavinjak, prof. def., Dječji vrtić Čarobni pianino, Split: Nepoželjna ponašanja djece predškolske dobi - identificiranje, razumijevanje i planiranje intervencija

Nepoželjna ponašanja djece predškolske dobi odnose se na sve oblike ponašanja koji su povezani s djetetovim kognitivnim, socijalnim ili emocionalnim razvojem, a štete ili ugrožavaju dijete, drugu djecu ili odrasle osobe. Cilj ove radionice je osnaživanje odgajatelja za rad s djecom koja iskazuju različite oblike nepoželjnih ponašanja te upoznavanje odgajatelja s metodom funkcionalnog praćenja ponašanja. Svrha funkcionalne analize ponašanja je razumijevanje funkcije nepoželjnog ponašanja individualno za svako pojedino dijete. Utvrđivanje funkcije nepoželjnog ponašanja je preduvjet za utvrđivanje razloga pojavljivanja samog nepoželjnog ponašanja, ali i preduvjet odabira primjerenih intervencija i plana podrške koji imaju za cilj smanjenje ili otklanjanje nepoželjnih oblika ponašanja.

3. JelenaBirsa, psihologinja i Dragan Lisica, logoped savjetnik, Dječji vrtić Cvit Mediterana, Split: Što odgajatelji trebaju znati o teškoćama rane komunikacije?

Rana komunikacija nužna je za djelovanje djeteta na okolinu. Ona je osnovaza učenje, intelektualni razvoj, usvajanje jezika, razvoj govora i socijalizaciju. Dakle, rana komunikacija je usko povezana sa svim aspektima djetetovog razvoja. Važno je znati što i kako opažati u razvoju rane djetetove komunikacije. Poznavanje zakonitosti razvoja rane komunikacije te očekivanog vremena javljanja njenih pojedinih obilježja, omogućuje pravodobno uočavanjeodstupanja, što je od osobite važnosti za možebitnu ranu podršku. Cilj radionice je osnažiti odgajatelje za prepoznavanje odstupanja u razvoju rane komunikacije. Sudionici radionice će se upoznati s obilježjima rane komunikacije; naučiti prepoznati i razlikovati komunikacijska sredstva i funkcije te definirati okvirni plan postupanja u radu s djetetom. Struktura radionice uključuje teorijski prikaz razvoja rane komunikacije i koraka u njenoj procjeni; procjenu glavnih obilježja komunikacije kroz primjere pojedine djece; definiranje općeg plana intervencije (rane podrške) te prijedloge konkretnih intervencija (oblika podrške) u skupini.

4. Jelena Birsa, psihologinja i Slađana Curić-Petričević, odgajateljica, Dječji vrtić Cvit Mediterana, Split: Stvaranje terapeutske priče

I u najbučnijem okruženju u vrtićkoj skupini glasovi se stišaju kad je vrijeme za priču. S prvom rečenicom dječje se oči širom otvaraju, a djeca cijelim svojim bićem napeto iščekuju što će se dogoditi; stvarnost privremeno prestaje postojati. Djeca vole slušati dogodovštine njima bliskih likovai s njima se postovjećuju. Priča tako postaje sredstvo za pristupanje djetetu i njegovom unutarnjem svijetu. Terapeutska priča se indirektno, kroz metafore, bavi određenom izazovnom situacijom u djetetovom odrastanju. Može poslužiti kao dragocjeno kreativno pomoćno sredstvo za otvaranje putova do skrovitih mjesta dječjeg svijeta. Djetetu pomaže da problemsku situaciju doživi iz drugog kuta, proradi je te mu ukazuje na nove načine razrješavanja ili suočavanja s problemom. Cilj radionice je ohrabriti odgajatelje i sve koji rade s djecom da se upuste u stvaranje terapeutskih priča. Sudionici će se upoznati sa strukturom terapeutske priče, načinom odabira problemske situacije i teme te se okušati u stvaranju vlastite priče.Struktura radionice: vježba, kratki teorijski uvod, upoznavanje sa strukturom terapeutskih priča, primjeri, stvaranje terapeutske priče.

5. Maja Bonačić, psihologinja, Udruga Oblačić: Igra kao poligon učenja: poticanje razvoja izvršnih funkcija kroz igru

Baza svake efikasne strategije učenja je dobar hardware, odnosno kognitivne sposobnosti. Jedan od prediktora akademskog uspjeha je IQ pojedinca, no još bolji prediktor školskog uspjeha su izvršne funkcije. Upravo je to period i kada se najintenzivnije razvija djetetova simbolička igra te igra u socijalnoj interakciji s vršnjacima. Znanstvenici ističu kako se izvršne funkcije najbolje razvijaju kroz simboličku igru i zaigrane grupne aktivnosti, odnosno da je igra neophodna za uredan kognitivan razvoj. Uočeno je da djeca, koja su iz bilo kojeg razloga deprivirana od simboličke igre, imaju slabije razvijene izvršne funkcije i teoriju uma te poteškoće u domeni verbalnog razumijevanja. Drugim riječima, imaju poteškoće s razumijevanjem pročitanog sadržaja te uopće s održavanjem pažnje da ga pročitaju, a posljedično poteškoće u učenju. Svrha ove radionice jest razmatranje koncepta izvršnih funkcija i njena uloga u učenju djece rane i predškolske dobi. Cilj ove radionice je upoznavanje sudionika s igrama odnosno grupnim aktivnostima koje potiču razvoj izvršnih funkcija.

6. Ecija Budić i Katja Ivančić, odgajateljice, Dječji vrtić Dobri: Pokazatelji kvalitete učenja rane i predškolske dobi

Svrha ove radionice je upoznavanje i prepoznavanje pokazatelja iskustvenog učenja u ustanovi za rani i predškolski odgoj. Kao glavne smjernice moguće je naznačiti upoznavanje sa suvremenim spoznajama o učenju djece rane i predškolske dobi, podizanje razine emocionalne dobrobiti i uključenosti iskustvenog učenja te prepoznavanje u praksi indikatora kvalitete učenja. Struktura radionice obuhvaća: kratki teorijski prikaz, prikaz prakse pomoću videozapisa te poticanje sudionika na prepoznavanje indikatora kvalitete, kroz rad u manjim skupinama. Skrb, odgoj i obrazovanje čine povezanu cjelinu. Dobrobit i uključenost svakog djeteta preduvjet je uspješnog učenja. Ustanove za rani i predškolski odgoj trebaju poticati znatiželju, istraživanje kritičkog mišljenja i suradnje, kako bi svako dijete razvilo preduvjete za cjeloživotno učenje. Odgajateljica je odgovorna za izbor strategija poučavanja koje daju najbolju podršku za ostvarenje osobnih razvojnih i obrazovnih ciljeva.

7. Mirjana Grljušić, odgajateljica savjetnica, Mirjana Rizvan, odgajateljica mentorica, Dječji vrtić Cvrčak, Solin: Bez korijena ne mogunarastiveliki

Kroz ovu radionicu želimo ukazati na važnost očuvanja kulturne baštine, njegovanja i istraživanja osobnog, kulturnog, zavičajnog i nacionalnog identiteta. Obitelj i vrtić su dva temeljna sustava u kojima se dijete rane i predškolske dobi razvija. Kreirajući aktivnosti koje su bazirane na sadržajima tradicionalnog nasljeđa, stvaramo uvjete u kojima djeca žive, uče i razvijaju se. U uvodnom dijelu radionice razmotrit ćemo važnost njegovanja baštine, koje su dobrobiti tradicijske igre u dječjem razvoju koristeći se primjerima iz prakse kroz video prezentaciju. U drugom dijelu radionice sudionici će biti upoznati s konkretnim tradicijskim igrama, kako njihovim sadržajem tako i s koreografijama. Izabrale smo tradicijske igre koje, prema našem višegodišnjem iskustvu, djeca najviše vole, a s područja su Dalmacije: Anđeli, Tko je moje guske krao, Kolo kolo bi'će pir, Cancaj mede crni kos, Mali bratec Ivo.

8. Radmila Jozić, odgajateljica mentorica i Darija Šalov, odgajateljica, Dječji vrtić Cvrčak, Solin: Predmatematičke vještine u vrtiću - matematika je svugdje oko nas

U prvom će dijelu radionice sudionici imati priliku osvježiti i proširiti svoje teorijsko znanje o predmatematičkim vještinama. Naime, od najranije dobi dijete se kroz praktično iskustvo i igru susreće s pojmovima na kojima se temelji učenje matematike (veličina, količina, volumen, odnosi u prostoru, svojstva predmeta i sl.). Dijete postupno počinje razvijati predmatemtičke vještine koje su nužne da bi ono kasnije moglo razumjeti matematiku. Uslijedit će prikazi prakse voditeljica radionice, odnosno praktični primjeri različitih aktivnosti kojima se potiče razvoj predmatematičkih vještina kod djece koji će se potom zajednički analizirati. U posljednjem dijelu planirana je razmjena iskustava sudionika radionice.

9. Igor Longo, Split: Učiti? Zar opet trebam nešto mijenjati?!

Koncept cjeloživotnog učenja podrazumijeva i cjeloživotno mijenjanje. Jer, svako učenje je promjena. Ništa ne ostaje isto kao prije. Mijenja se naše ponašanje: ono što i kako činimo, način kako misaono zahvaćamo sebe i svijet oko nas, a mijenja se i naše osjećanje i tjelesno funkcioniranje. Učenje je prirodna aktivnost koja donosi radost i traje cijeli život - kaže jedno od načela braingyma. Istraživanje, otkrivanje, traganje, učenje – naša je temeljna ljudska potreba, kaže teorija izbora. No, naš mentalni model može se opirati zamisli da bilo što mijenjamo. Ne vidimo dostatnih razloga da mijenjamo svoje ponašanje. Ako promjenu u našem pristupu traže drugi, a ne mi, znači da me netko, na neki način, prisiljava da izađem iz svoje zone ugode, iz svoje rutine i svakodnevnice i iz izvježbanih obrazaca ponašanja. Zašto bih učila, zašto bih se mijenjala? Bez obzira koliko se od nas u našem profesionalnom okružju očekuje mi možemo kreativno i sustavno pronalaziti načine da blokiramo bilo kakav pokušaj uvođenja novina u naš rad. Ponekad mislimo da se promjene događaju jer nismo u nečemu dovoljno dobri. Uz to veže se i osjećaj krivice, osjećaj da nešto pogrešno ili štetno radimo. Kome, zapravo, moja promjena treba? Zar nisam sada OK pa mi trebaju promjene? Tko me na nju tjera? Biram li je ja? I vjerujem li da jepromjena moguća? Ako je promjena moguća – kako će se ta promjena dogoditi? Što ja trebam/moram činiti da bi stvari bile drugačije? Što će činiti drugi (sa mnom!) tijekom tih promjena? Što će dobroga meni donijeti njihova očekivanja? Da, i što će meni, zapravo, biti bolje ako pristupim promjenama? Uz promjenu počesto je vezana tjeskoba, bojazan, nesigurnost. Ulazak u rizičnu zonu izvan uobičajenog traži napor, uključenost i vrijeme. U predškolskoj ustanovi 21. stoljeća, koja želi biti zajednica koja uči,neophodni su pojedinci spremni da se otvore, prihvate izazove istraživanja i s unutarnjom motivacijom iskorače iz dosadašnjeg. Jedino takvi odgovorni djelatnici će učiti druge kako biti, živjeti u zajednici, kako učiti? Pa, jesmo li takvi? Kakva je kultura kontinuiranog učenja u našem dijelu odgojno-obrazovnog sustava? Tijekom radionice sudionici će napraviti samoprocjenu svoje spremnosti i motiva za učenje/promjenu (u osobnom i profesionalnom životu) te dobiti sugestije o kojim elementima je pritom korisno voditi računa.

10. Tončica Kalilić, prof., viša prosvjetna savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje: Učenje o baštini – polazište za ostvarenje značajki kurikuluma dječjem vrtića

Život u globaliziranimuvjetimasuočava nas sa sve češćim susretima ljudi različitih kultura koji sa sobom donose svoje običaje, vrijednosti, religije. Ovo nameće razmišljanje o strategijama koje svakome pojedincu mogu pomoći osvijestiti njegovo mjesto u lokalnoj zajednici i u globalnome svijetu u promijenjenim okolnostima. Jedna od takvih strategija svakako je upoznavanje vrijednosti zavičajne i nacionalne baštine, tekovine koja predstavnike određenoga naroda čini prepoznatljivima i jedinstvenima u odnosu na druge. Proces planiranja kurikuluma dječjega vrtića zasnovanoga na Nacionalnome kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje(NKRPOO, MZOS, 2014) pruža mogućnost osmišljavanja kulture vrtića u skladu sa svim specifičnostima okruženja u kojemu predškolska ustanova djeluje. Ciljevi: sudionici će upoznati sastavnice NKRPOO, razumjeti načine implementacije sadržaja nacionalnoga dokumenta u kurikulum predškolske ustanove, razumjeti vrijednosti rada na projektu kao polazišta za ostvarenje značajki kurikuluma dječjega vrtića. Struktura radionice:oluja ideja, PPT prezentacija, rad u skupinama, izvještavanje i rasprava o radu po skupinama, valorizacija radionice.

11. Đurđica Kaurloto Martinić, viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge, Agencija za odgoj i obrazovanje: Pedagog pred izazovima promjena

Potreba za mijenjanjem sustava odgoja i obrazovanja prepoznata je u Strategiji odgoja i obrazovanja kao i pokušaju izrade i provedbe Cjelovite kurikularne reforme. Nakon provedene stručne i javne rasprave, početkom ove školske godine trebala je krenuti priprema i edukacija za odgojitelje, učitelje i stručne suradnike. Bez obzira u kojem pravcu promjene u odgojno-obrazovnom sustavu krenula, a one su nužne želimo li pripremati djecu za izazove 21. stoljeća, stručni suradnici pedagozi moraju ih dočekati spremni. Stručni suradnici trebali bi biti i jesu nositelji razvoja i promjena u odgojno-obrazovnim ustanovama. Cilj ove radionice je osnažiti stručne suradnike pedagoge na osobnom i socijalnom planu te jačati i razviti specifične kompetencije potrebne za kvalitetno obavljanje njihovih profesionalnih zadaća. Istodobno sudionici će biti informirani o raspravi i radu skupina na održanom državnom skupu za stručne suradnike pedagoge održanom u Primoštenu od 10. do 12.listopada 2016. godine.

Očekivani ishodi radionice su bolje razumijevanje suvremene pedagoške teorije, razvoj profesionalnih kompetencija pedagoga, prepoznavanje potencijalnih poteškoća i mogućnosti unaprjeđenja pedagoške prakse, osobnog i socijalnog razvoja djece i stručnih djelatnika.

12. Prof. dr. sc. DubravkaMiljković, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Uloga emocija u učenju i pamćenju

Stara izreka kaže da je batina iz raja izašla, ali iako takve izreke obično odražavaju narodnu mudrost, narod ovaj put izgleda nijeu pravu. Naime, batinom, tj. strahom ćemo vjerojatno brzo smiriti djecu (bez obzira na njihovu dob!), no taj će učinak biti kratkoga daha. Međutim, negativni učinci mogu potrajati.Pod utjecajem negativnih emocija – lošije mislimo. Suprotno tome, pozitivne emocije poboljšavaju kognitivnu aktivnost već i kod male djece: djeca uspješnije rješavaju probleme, dublje procesiraju informacije, bolje i duže pamte, kreativnija su.Na radionici ćemo demonstrirati utjecaj emocija na pamćenje i kreativnost te će sudionici radionice imati priliku za iskustveno učenje.

13. Nada Pelaić, pedagoginja, Tatjana Šantić i Silvana Gulam, odgajateljice, Dječji vrtić Kremenko, Split: Razvijanje potencijala djeteta putem razumijevanja i podržavanja prirodnog stila učenja

Postoji li nesposobnost za učenje? Je li to samo stvar stila učenja? Je li dovoljno i kvalitetno ohrabrujemo jedinstvenost, razlike, dispozicije, individualne potrebe? Svako dijete uči na jedinstven način i potencijalno je darovito! Sadržaj radionice obuhvaća prikaz odgojno-obrazovnih situacija u ponašanju djeteta koje možemo povezati s integracijom dispozicija i talenata, analizu situacija u kojima djeca putem spontane igre pokazuju elemente integriranja pojedinih dispozicija, razvijanje aktivnosti koje djeci nude urođenu dispoziciju kao optimalnu podršku učenju te analiza situacija koje djeci u procesu učenja stvaraju prepreke. Cilj ove radionice jest razumijevanje prirodnog stila učenja djeteta.

14. Marina Radić, Jelena Bartulović i Jelena Mileta, odgajateljice, Dječji vrtić Biokovsko zvonce, Makarska: Konstrukcija razvojnih mapa kao način boljeg razumijevanja dječjeg razvoja

Razvojne mape jedan su od optimalnih načina praćenja, argumentiranja i dokumentiranja te poticanja dječjeg razvoja. U ovaj proces višestruko je opravdano uključiti i roditelje i djecu kao aktivne dionike osobnog razvoja.Na radionici će biti predstavljeni osnovni oblici rada djece, roditelja i odgajatelja na razvojnim mapama. Istodobno, kroz igru i raspravu potaknut će se (samo) procjena osobnih kompetencija i mogućnosti razvoja te uputiti sudionike u mogućnosti refleksivnog razvoja osobne prakse.

15. Inga Seme Stojnović, viša savjetnica za ravnatelje predškoskih ustanova, Agencija za odgoj i obrazovanje, Odjel za predškolski odgoj i osnovnoškolstvo: Ravnatelj - sukreator emocionalnog konteksta u učećoj organizaciji

U teorijskom dijelu radionice prikazat će se koncept o emocijama prema Transakcijskoj analizi i pet disciplina učeće organizacije prema Sengeu (2002) te povezati s kreiranjem emocionalnog konteksta predškolske ustanove. Rezultati istraživanja (Seligman, 2005; Goleman, 2000; Fredrickson, 2001; Watson, 2002) ukazuju da ugodne emocije potiču željene oblike ponašanja kojima je cilj da obje strane dobiju kreativnije i točnije mišljenje usmjereno na dugoročno rješavanje problema. Ravnatelj može biti važan sukreator i pokretač kvalitetnog emocionalnog konteksta. Na radionici će se proraditi neke od aktivnosti sukreiranja emocionalnog konteksta u učećoj organizaciji. Definirat će se emocionalni kontekst organizacije i dobrobit pozitivnog emocionalnog konteksta za željene rezultate.

16. Karmela Tabak, odgajateljica, DječjivrtićPetar Pan, Zagreb: Poučavanje engleskog jezika putem CLIL metode

CLIL (Content and Language Integrated Learning) kaopojampočinje se koristiti relativno nedavno. U svojem odgojno-obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi možda ga već koristite, a da toga niste niti svjesni. U CLIL-u je naglasak na sadržaju koji se obrađuje kroz jezik i spoznaju, vodeći računa o tome da se uključi i zajednica kao jedan od bitnih faktora. CLIL kao metoda podučavanja je način rada u kojemu se engleski jezik provodi kroz sve centre aktivnosti. Pritom podrazumijeva se da se engleski jezik integrira u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu s djecom, bilo kroz ciljane aktivnosti, kroz određene tematske cjeline ili kroz svakodnevne situacijske poticaje. Cilj ove radionice je unaprjeđivanje učenja i podučavanja engleskog jezika i to učenjem transverzalnih vještina kao što je CLIL čime bi se povećale jezične kompetencije i naših profesionalaca i djece u engleskim programima.Na radionici će biti prezentirano niz aktivnosti, slikovnica te raznih načina rada unutar nastavnog programa za razvoj jezičnih vještina kod predškolske djece. Bitno je kod odgajatelja razviti kreativnost, spontanost i otvorenost za nova učenja i metode kako bi na što bolji način kod djece razvili želju i volju za usvajanjem novih znanja. Stečena znanja želim podijeliti s odgajateljima i stručnim suradnicima koji to mogu iskoristiti svakodnevno, u neposrednom radu s djecom.

17. JosipaVukšić, mag. paed.,Dječji vrtić Cvrčak, Solin: Kako uče djeca rane dobi?

Za optimalan razvoj mozga kod djece rane dobi nije presudno samo zadovoljavanje osnovnih potreba za život, primjerice zdravo okruženje i uravnotežena prehrana. Sve se višenaglašava važnost senzorne integracije za procese ranog učenja, odnosno ističe se važnost djetetovog osjetilnog istraživanja vlastitog okruženja.Znanstvena istraživanja ukazuju na povezanost kretanja i ravnoteže s razvojem intelektualnih sposobnosti djece, zatim značaj nježnosti dodira za razvoj mozga, utjecaj glazbe i sl. Dijete uči kroz igru koja predstavlja osnovu njegova tjelesnog, psihomotornog, emocionalnog, socijalnog i kognitivnog razvoja. Tijekom uvodnog dijela radionice pokušat ćemo odgovoriti na pitanja kako se razvija mozak u prvim godinama života te zašto se prve godine života smatraju značajnim za razvoj intelektualnih sposobnosti djece? Sljedeće ćemo promatrati i zajednički analizirati videosnimke prikaza prakse, odnosno aktivnosti djece iz različitih jasličkih skupina. Naglasak će biti na analiziranju ponuđenih materijala, vremena koje djeca imaju na raspolaganju za slobodnu igru, organizacije sobe dnevnog boravka i uspješnosti odgajatelja u zadovoljavanju razvojnih potreba djece rane dobi. Tijekom analize pokušat će se ustanoviti jesu li aktivnosti i ponuđeni materijali u funkciji razvoja intelektualnih sposobnosti djece rane dobi. Posljednji dio radionice zamišljen je kao razmjena iskustava sudionika, a voditeljica radionice će zatražiti prijedloge tema za nove radionice namijenjene odgajateljima koji rade u jasličkim skupinama.